Zdravstvene posljedice pušenja

Zdravstvene posljedice pušenja
stranica OD

Pasivni pušač sam popuši četvrtinu svake cigarete popušene u njegovoj blizini

Nikotin je odgovoran za izazovanje ovisnosti o cigaretama, ali nema veze s nastankom raka. Glavni kancerogeni sastojak duhanskog dima je katran, a tu su još četiri tisuće raznih kemikalija. Saznaj kakvo je njihovo djelovanje na tvoje unutranje organe, kožu, ali i seksualni život!

O posljedicama pušenja, ali i dobrobitima od prestanka, razgovarali smo sa specijalisticom pulmologije doc. dr. sc. Sanja Popović-Grle, pročelnicom Poliklinike u Klinici za plućne bolesti "Jordanovac" KBC-a Zagreb i članicom Povjerensta za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Ona ističe da je, kada je riječ o pušenju, tako malo potrebno da bi si čovjek značajno poboljšao zdravlje i kvalitetu života. A to malo je čvrsta odluka o prestanku pušenja, ili još bolje izbor da se nikad ni ne počne pušiti.

U razgovoru za Zdravu Kravu objasnila je što je to što izaziva ovisnost o cigaretama, a što uzrokuje rak i druge zdravstvene probleme:

Nikotin stvara ovisnost, a katran rak

"Najvažnije komponente dima cigarete su nikotin - žilni otrov, katran – kancerogen te ugljični monoksid (CO) - otrovni plin.

Nikotin je odgovoran za izazovanje ovisnosti o cigaretama, a istraživanja su pokazala da je ta ovisnost jednaka ovisnosti o kokainu ili heroinu. Smatra se da je nikotin jedina droga koja paralelano i stimulira i relaksira. Kada pušači brzo udišu dim - to djeluje stimulirajuće, a duboki, spori udisaji dima ih relaksiraju. Udisanjem duhanskog dima nikotin dospijeva u mozak za samo 7 sekundi.

Sastojak cigareta odgovoran za rak je katran, a pušenje je povezano s 40 posto svih zloćudnih bolesti: srakom glasnica u čak 100 posto slučajeva, s rakompluća u 90 posto slučajeva, zatim s rakom usne šupljine, jednjaka, želuca, bubrega, mokraćnog mjehura i s leukemijom, a u zadnje vrijeme pojavljuju se dokazi i da je povezano s rakom vrata maternice.

Treći osnovni sastojak dima je CO - ugljični monoksid  - poznati otrovni plin bez boje i mirisa. Ugljični monoksid u dimu jedne cigarete može doseći tisuću puta veću koncentraciju, nego što ju inače dopuštaju državni propisi kad je riječ o izloženosti ugljičnom monoksidu."

Svaki udahnuti dim cigarete sadrži 4 tisuće kemikalija

U cigareti izgara duhan, papir i oko 700 aditiva, koji daju svakom brandu cigareta specifičan okus, zbog kojeg svaki pušač ima svoje omiljene cigarete. Sagorijevanjem tih osnovnih sastojaka nastaje 4000 kemikalija, koje pušač sa svakim udahom unosi u tijelo, a među njima su:

  • kadmij (komponenta u akumulatoru automobila)
  • DDT (insekticid)
  • aceton (skidač boje)
  • arsen (otrov)
  • metanol (raketno pogonsko gorivo)
  • cijanid (otrov iz plinskih komora)
  • amonijak (čistilo za pod)
  • naftalen (sredstvo protiv moljaca)

Seks ili cigareta

Pušenje uzrokuje bolesti mnogih organa i organskih sustava: dišnog, srčano-žilnog, imunološkog, probavnog i spolnog sustava te kože i očiju.

Dvojbu "seks ili cigareta" predstavio je kao pitanje izbora jedan britanski medicinski časopis, pozivajući se na istraživanje prema kojem je oko 120 tisuća britanskih pušača impotentno upravo zato jer puši.

"Pušači s visokim krvnim tlakom imaju 26 puta veću vjerojatnost obolijevanja od erektilne disfunkcije, odnosno impotencije. Mlade žene koje puše također češće razviju sterilnost i podložnije su infekcijama spolnih organa, a pušenje može biti čak i uzrok pobačaja", upozorava dr. Sanja Popović-Grle.

Još jedna, ipak ne tako drastična posljedica pušenja je sužavanje krvnih žila, zbog čega mnogi pušači imaju hladne ruke i noge, kao i česte glavobolje. Prema iskustvu naše sugovornice, nekima upravo želja da se riješe stalnih glavobolja posluži kao glavni motiv za prestanak pušenja.

Pasivno pušenje

Kada se u nekom zatvorenom prostoru popuši jedna cigareta, dim ostaje u njemu još osam sati, osim ako se prostor dobro provjetri.

Osoba koja boravi u prostoru s pušačem, i sama "pasivno" popuši jednu četvrtinu svake njegove cigarete. Kada je riječ o malom djetetu koje ima četiri puta manje tijelo od odraslog čovjeka, ispada da ono popuši cijelu cigaretu. To je bila misao vodilja kontroverzne kampanje protiv pušenja u Velikoj Britaniji, u kojoj su na plakatima bile bebe s cigaretom u ustima.

"Poznato je da djeca pušača češće boluju od prehlada, bronhitisa, astme i alergija, pa čak i leukemije i Hodgkinove bolesti. Također je češća pojava nagle smrti u kolijevci u obiteljima u kojima se puši", rekla nam je doktorica i navela konkretni podatak da je za dijete kojem je majka u trudnoći bila anemična, pa je i ono samo slabije otporno, a u kući se puši, 550 puta veća mogućnost za naglu smrt u kolijevci.

A ako prestanem pušiti?

Neugodna posljedica s kojom ćeš se najvjerojatnije suočiti kada prestaneš pušiti je apstinencijska kriza. No većina ljudi zapravo puši da bi uklonili simptome apstinencijske krize koji se javljaju između svake dvije popušene cigarete, tako da to neće biti sasvim nepoznato iskustvo.

Upadneš li u apstinencijsku krizu, imat ćeš najmanje tri od sljedećih simptoma:

  • razdražljivost
  • tjeskoba
  • loše raspoloženje
  • problemi s koncentracijom
  • nemir
  • nestrpljivost
  • umor
  • jaka želja za nikotinom
  • smanjen broj otkucaja srca u minuti
  • povećani apetit ili dobivanje na težini

Korist od prestanaka pušenja osjetit ćeš odmah!

Unatoč krizi, dobrobiti od prestanka pušenjasu vrijedne tog pothvata.

Poboljšanje ćeš osjetiti već 10 minuta nakon popušene zadnje cigarete, jer tada prestaje stezanje krvnih žila koje je posljedica svake popušene cigarete. A to je tek početak!

  • Nakon 24 sata poboljšat će se opskrbljenost kisikom svih tkiva i organa.
  • Nakon 6 tjedana poboljšava se plućna funkcija.
  • Nakon 12 mjeseci rizik od kardiovaskularnih bolesti izjednačava se s rizikom u nepušača.
  • Nakon 5 godina smanjuje se rizik od nastanka karcinoma usne šupljine i od moždanog udara.
  • Nakon 10 godina rizik od karcinoma bronha smanjuje se na polovicu.
  • Nakon 15 godina mortalitet u bivših pušača izjednačuje se s mortalitetom nepušača.

Zanimljivosti o pušenju

Dr. Sanja Popović-Grle otkrila nam je i mnoge zanimljive, kao i neke zastrašujuće, činjenice o pušenju:

  • Američki Indijanci pušili su duhan već u 1. stoljeću naše ere, ali isključivo u sklopu svojih rituala i nisu uvlačili dim. Vjerovali su da je duhan ljekovita biljka.
  • Duhan je u Europu 1492. donio jedan od Kolumbovih mornara. Kada je pušio silazeći s broda, ljudi na obali mislili su da mu se dimi iz glave, jer su ga u Novom svijetu opsjeli demoni. Navodno je zbog toga završio u zatvoru na sedam godina.
  • U Europi su ljudi počeli pušiti lule, a kad bi ih punili duhanom, mrvice su obično padale na pod. Prosjaci su skupljali te ostatke duhana i prvi počeli motati cigarete. Masovnija proizvodnja cigareta započela je 1920-ih godina.
  • Budući da se katran, jedan od glavnih sastojaka duhanskog dima, koristi i za asfaltiranje cesta, napravljen je ovaj zanimljiv izračun: u Zagrebu se dnevno popuši 10 milijuna cigareta, koje sadrže ukupno 140 kilograma katrana. Godišnje je to 51 tona katrana, što bi bilo dovoljno za asfaltiranje 40 metara kvadratnih ceste.
  • Svake godine u svijetu zbog napada morskog psa umre 15 ljudi, a od kronične opstruktivne plućne bolesti, koja je u većini slučajeva posljedica pušenja, umre 3 milijuna ljudi.
  • Kad je riječ o starenju kože, ljudi već znaju koliko je važno štititi se nepovoljnog utjecaja sunčevih UV zraka. No pušači, iako im je koža često suha, tamna i izborana, nemaju u vidu da pušenje ima dvostruko štetniji učinak na kožu nego sunce.
  • Osoba koja popuši kutiju cigareta dnevno, s tim je novcem mogla za 20 godina kupiti jednosobni stan, za 10 godina automobil Mini Morris, za godinu dana platiti si krstarenje Mediteranom, ili si svakog mjeseca priuštiti dobro nove cipele. U skladu s tim, u novinama je jednom u naslovu istaknuta izjava mladog menadžera: "Kupio sam svoj karcinom glasnica za 95 tisuća kuna".
  • Najuspješniju metodu odvikavanja od pušenja, jedinu čija je uspješnost bila 100 posto, osmislio je u 17. stoljeću jedan turski sultan: svatko zateknut da puši, bio bi pogubljen.
  • Trenutno nema komentara