Najzdravije namirnice svijeta: krastavac

Najzdravije namirnice svijeta: krastavac
stranica OD

Najukusniji krastavci su čvrsti, zaobljenih krajeva i jasne zelene boje

U vrijeme kada svi zaobilaze police s krastavcima u trgovinama, prenosimo savjete Georgea Mateljana iz knjige ''Najzdravije namirnice svijeta'' za odabir i čuvanje krastavaca te njegov recept za ljetnu hladnu salatu od krastavaca. Također donosimo preporuku naše nutricionistice kakve krastavce trebaš izbjegavati

Najzdravije namirnice svijeta

Slijede dijelovi iz knjige ''Najzdravije namirnice svijeta'' Georgea Mateljana u izdanju Planetopije, Profila i Udruge Split Zdravi Grad.

Osnovne značajke krastavca

  • Dostupnost: cijelu godinu
  • Čuvanje u hladnjaku: da
  • Rok trajanja: 10 dana u hladnjaku
  • Priprema: minimalna; ne zahtijevaju termičku obradu

Mislilo se kako krastavac potječe iz južne Azije gdje se uzgajao prije deset tisuća godina, a u Indiju i ostale dijelove Azije donijeli su ga istraživači i putnici. Njegova popularnost seže davno u prošlost, u drevne civilizacije Egipta, Grčke i Rima, gdje se koristio kao hrana, ali je bio i visoko cijenjen zbog ljekovitog djelovanja na kožu.

Iako nije baš vjerojatno da je američka fraza "hladan kao krastavac" bila poznata u tim drevnim vremenima, vrlo je vjerojatno kako se vrlo cijenila razina vlage u njemu i to što hladi kožu. Hrskav je, osvježavajuć i hranjiv, a lako ga je pripremiti. Posluži ga kao predjelo s umakom ili kao dodatak gotovo svakoj salati.

Samo 14 kalorija

Zašto bi krastavac morao biti sastavni dio najzdravijeg načina prehrane

Bogat hranjivim tvarima, s malo kalorija i vrlo zasitan, krastavac je idealna namirnica koju moraš uvrstiti u najzdraviji način prehrane.

Jedna šalica krastavca sadržava samo 14 kalorija, pa je i odličan izbor za zdravo mršavljenje. Znanstvena su istraživanja u krastavcu otkrila i fitonutrijente, primjerice kavenu kiselinu koja pomaže pri smirivanju nadražene kože i smanjenju oteklina.

Krastavac je poznat po svojem sastavu – sadržava silicijev dioksid, mineral koji je važna sastavnica kolagena. Sok krastavca često se preporučuje kao izvor silicijeva dioksida za poboljšanje tena i zdravlje kože. Usto, visok udio vode čini ga prirodnim sredstvom za hidrataciju nužnom za sjajnu kožu. Primjenjuje se lokalno za razne vrste kožnih poremećaja, primjerice protiv naticanja podočnjaka i kao lijek protiv opeklina.

Krastavac je dobar izvor kalija, magnezija i vlakana, a osim toga dobar je izvor folne kiseline, B vitamina nužnog za zdravlje srca jer utječe na održavanje i razvoj homocisteina. Krastavac obiluje mnogim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Među njima su vitamin A i mangan, koji uništavaju slobodne radikale, molibden, koji detoksicira sulfite te triptofon, koji regulira san.

Vrhunac sezone

Iako krastavaca ima čitave godine, doba dozrijevanja traje od svibnja do srpnja. U tim je mjesecima udio hranjivih tvari najviši, okus najbolji, a cijena najniža.

Tri koraka do najboljeg okusa i najbolje prehrambene vrijednosti krastavca

Kako je krastavac vrlo osjetljiv na visoku temperaturu, najbolje je odabrati onaj koji je u trgovini izložen u hlađenom prostoru. Najukusniji krastavci su čvrsti, zaobljenih krajeva (osim armenske vrste, koja mora imati zavinute vrhove) i jasne boje, od zelene do tamnozelene. Uočio sam kako tanji krastavac obično ima manje sjemenki.

Odabirom najukusnijih krastavaca, odabrat ćeš i one s najvišom prehrambenom vrijednošću. Kao i kod svih vrsta povrća, preporučujem da se odlučiš za ekološki uzgojene vrste kad god je to moguće. Kora je izvor mnogih hranjivih tvari, a kod ekološki uzgojenih vrsta možeš i nju jesti bez bojazni da si konzumirao vosak ili koju drugu kemikaliju što se u njoj zadržala.

Izbjegavaj žute, napuhnute krastavce, one koji imaju uleknute vodenaste dijelove ili su smežurani pri vrhovima. To sve mogu biti znakovi starosti ili pokvarenosti.

Krastavac će ostati svjež do deset dana ako se pravilno čuva

  1. Krastavce drži u hladnjaku. Niša temperatura usporit će frekvenciju disanja i tako pomoći da se sačuvaju hranjive tvari i svježina.
  2. Prije spremanja u hladnjak stavi ih u plastičnu vrećicu za čuvanje. Utvrdio sam kako je najbolje vrećicu čvrsto omotati oko njih pri tome istiskujući iz nje što više zraka.
  3. Ne peri ih prije spremanja u hladnjak jer će im voda pospješiti kvarenje.

Soljenje krastavca

Krastavac se katkad soli da mu se izvuče višak tekućine. Ne preporučujem soljenje jer postaje mlohav i preslan. Namakanjem u octu krastavac će dobiti fini okus ali, namače li se dulje od tri do četiri minute, hranjive će tvari početi curiti u ocat, a krastavac će izgubiti svoju finu, hrskavu teksturu.

Hladna salata od krastavaca

Krastavac se najčešće jede u toplim danima kada se služi svjež i hladan. Najbolje ga je jesti sirova u salatama ili poslužena s umakom. Hladna salata od krastavaca gotova je za samo 5 minuta.

Sastojci za salatu:

  • 1 krastavac
  • 1 rajčica ili 1 crvena babura srednje veličine
  • 1 manji crveni luk

Mediteranski preljev

  • 2 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • 2 žličice limunovog soka ili vinskog octa
  • 1 srednje velik režanj češnjaka
  • morska sol i papar po želji
  • Po želji: 2 žlice svježeg ili 1 žličica sušenog kopra

Priprema:

  1. Nareži luk, protisni češnjak i ostavi da odstoje barem 5 minuta.
  2. Prereži krastavac po duljini napola. Odreži mu vrhove. Izdubi sjemenke malom žličicom. Nareži ga na kriške debljine 6-7 mm.
  3. Rajčicu nareži na kockice ili baburu na kriške.
  4. U zdjeli izmiješaj luk, češnjak, krastavac i rajčice ili baburu i prelij limunovim sokom ili octom, češnjakom, maslinovim uljem. Posoli i popapri po želji.
  5. Želiš li dobiti slatki i kiseli okus, limunov sok zamijeni s 2 žličice balzamskog octa. Po želji dodaj avokado narezan na kockice, kapare ili nasjeckane inćune.

Recept je za dvije osobe!

Lagano ljetno osvježenje

U veliki pehar s vodom stavi 1 ekološki uzgojen limun izrezan na vrlo tanke kriške, 1 ekološki uzgojen krastavac izrezan na vrlo tanke kriške te šaku listova metvice. Stavi u hladnjak na 1 sat ili dulje. Začudit ćeš se koliko je to osvježavajuće!

Komentar nutricionistice

Nutricionistica Darija Vranešić Bender koja je sudjelovala u izradi knjige ''Najzdravije namirnice svijeta'' objasnila je kako krastavce treba temeljito oprati prije konzumacije, a nakon kupovine držati u hladnjaku, te ih je najbolje pojesti nakon dva dana.

Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Imaju izrazito nisku energetsku vrijednost.

Upravo, zahvaljujući nutritivnoj vrijednosti, posebice sadržaju silicija, vitamina C i kafeinske kiseline, danas možemo reći da su još stanovnici antičkog Egipta, Rima i Grčke imali pravo kada su krastavac koristili u svrhu održavanja lijepe i zdrave kože.

S obzirom da su krastavci osjetljivi na temperaturu, poželjno je odabirati one koji su skladišteni u hladnjaku.

Krastavci trebaju biti čvrsti, bez oštećenja, okruglih krajeva, svijetlo do tamno zelene boje. Suhi i naborani krastavci nisu dobar odabir jer su izgubili veliki dio vode.

Treba ih temeljito oprati prije konzumacije, kao i svako drugo povrće. Za temeljito pranje možeš se poslužiti i četkicom pod jakim mlazom vode. Krastavce treba čuvati u hladnjaku i konzumirati unutar nekoliko dana, najbolje unutar jednoga do dva dana. Ukoliko ne pojedeš cijeli krastavac tijekom jednoga obroka, ostatak stavi u plastičnu vrećicu da se ne suši.

  • shirley30
    09. 06. 2011. u 12:07
    mmljac, danas sam bez inspiracije za kuhanje, ovo se čini fino! Thanks Sib!!
  • Sibila
    08. 06. 2011. u 16:38
    Predlažem jedan "ljetni" recept s krastavcem:
    -500g mljevene puretine
    - 2-4 krastavca
    -1 vrhnje za kuhanje
    - riža- za prilog
    Puretina se zažuti na tavi (sa ili bez ulja- po želji) i u nju se doda oguljen krastavac izrezan na kockice. Kada se krastavac izdinsta (isto kao i tikvica treba postati pomalo staklast) u sve se doda vrhnje. Od začina ja samo dodam sol, a može se po želji zaljutit s čili paprićicama.
    Riža se skuha posebno.
    Pravo ljetno, lagano, super-brzo jelo. I JOŠ K TOME NISKOKALORIČNO!
    Dobar tek :-)