Deset znakova Alzheimerove bolesti

Deset znakova Alzheimerove bolesti
stranica OD

Ne nađe li se lijek, do 2050. u svijetu će biti 100 milijuna oboljelih od AB

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna, a koliko je bitno obratiti pozornost na tu bolest govore i podaci da u Hrvatskoj danas živi 80 tisuća dementnih osoba, od kojih je oko 15 tisuća na širem zagrebačkom području

'Ne nađemo li lijeka, do 2050. u svijetu će biti 100 milijuna oboljelih od Alzheimerove bolesti', upozorio je prof.dr.sc. Ninoslav Mimica, psihijatar i predsjednik Udruge HUAB-a (Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest).

Drastično raste broj oboljelih

'Budući da već danas u svijetu od te bolesti boluje oko 24 milijuna ljudi, a očekuje se da će broj dramatično rasti i do 2050. godine oboljelih će biti četiri puta više, društvo se zato mora pripremiti. Radi se o bolesti koja je u ovom trenutku neizlječiva, dugotrajna i skupa. Oboljeli od Alzheimerove bolesti traži kompletnu njegu 24 sata tijekom cijele bolesti i obitelj se sama s oboljelim teško može nositi. Uz primjereno liječenje lijekovima koji mogu produljiti život ili kvalitetu života za godinu ili dvije, nužni su i domovi za smještaj oboljelih od Alzheimerove bolesti', objasnio je Ninoslav Mimica.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Prema podacima objavljenim u medicinskom časopisu "Lancet" epidemija demencije prijeti prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi. Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj ima oko 80 tisuća oboljelih od demencije i da će ta brojka rasti, kao i drugdje. Spomenuti podatak temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10 posto osoba starijih od 65 godina, a prema podacima iz 2006. u Hrvatskoj je tada bilo više od 800 tisuća oboljelih osoba starijih od 65 godina.

Kako prepoznati Alzheimerovu bolest

Prvi i najizrazitiji simptom je gubitak pamćenja, nastavlja se psihičko propadanje i uz dosta dugo zadržavanje dobrog fizičkog izgleda pod pojmom „očuvane fasade“ dolazi i do fizičkog propadanja, te nepokretnosti. Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okoline poboljšava kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati niz simptoma bolesti koji mogu ukazivati na početak bolesti, također je važno rano upućivanje liječniku kao i kontaktirati Savjetovalište za članove obitelji oboljele osobe od Alzheimerove bolesti.


10 simptoma

  1. Poremećaj pamćenja: razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
  2. Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari – ključeva, naočala i sl.
  3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama.
  4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.
  5. Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
  6. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
  7. Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
  8. Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje s naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
  9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
  10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.

Mitovi i činjenice

Ako osoba nešto zaboravi i kasnije se istoga sjetili - najvjerojatnije ne pati od Alzheimerove demencije.
Ali treba biti oprezan jer u ranoj fazi Alzheimerova bolest može prevariti. Razlika između Alzheimerove demencije i tipične 'staračke zaboravnosti' ukratko, i vrlo općenito, može se sažeti u sljedeće:

Simptomi koji upućuju na bolest:

  1. Pogrešne procjene i loše zaključivanje.
  2. Nesposobnost upravljanja novcem.
  3. Gubljenje u vremenu – nemogućnost određivanja datuma i godišnjeg doba.
  4. Poteškoće u održavanju komunikacije.
  5. Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja, radi njihova pronalaska.

Simptomi koji nužno ne upućuju na bolest:

  1. Povremeno pogrešno odlučivanje.
  2. Zaboravljanje podmirenja pojedinih računa.
  3. Zaboravljanje tekućeg datuma, i potom, dosjećanje istoga.
  4. Povremene poteškoće u održavanju komunikacije.
  5. Gubljenje stvari – s vremena na vrijeme.

Informacije preuzete iz HUAB-a

  • kmyc
    08. 10. 2012. u 16:40
    visoke zalihe željeza u organizmu su preduvjet nastanka Alzheimerove bolesti i parkinsonizma.