Ljudi na Zapadu misle da je ljubljenje univerzalno, ali nova su istraživanja pokazala da manje od polovice društava prakticira ljubljenje. Jedna je studija proučila 168 svjetskih kultura i otkrila da se samo njih 46 posto ljubi u romantičnom smislu.
Najstariji dokaz o aktivnosti nalik ljubljenju nalazi se u hinduističkim tekstovima starim 3500 godina. Tamo je ljubljenje opisano kao udisanje tuđe duše.
Drevni ljudi nisu se ljubili
Ipak, svi se sjećamo prvog poljupca, kakav god bio, a ljubljenje i dalje igra veliku ulogu, barem u nekim društvima. Ljudi na Zapadu misle da je ljubljenje univerzalno, ali nova su istraživanja pokazala da manje od polovice društava prakticira ljubljenje. A ono je vrlo rijetko i u životinjskome svijetu. Nedavna je studija proučila 168 svjetskih kultura i otkrila da se samo njih 46 posto ljubi u romantičnom smislu, prenosi BBC. Ranije je znanost smatrala da je ljubljenje u usta prisutno u 90 posto kultura, no nova je studija isključila ljubljenje roditelja i djece, uzevši u obzir samo romantično ljubljenje partnera.
William Jankowiak iz Sveučilišta Nevada u Las Vegasu kaže da mnoge primitivne kulture, proučene u istraživanju, nisu pokazale nikakvo zanimanje za ljubljenje. Njihovi su odgovori na pitanje što misle o spajanju dvaju usana i jezika varirali od čuđenja do gađenja. Budući da su današnje primitivne zajednice najsličnije drevnim ljudima, možemo pretpostaviti da se ni naši preci nisu ljubili.
Ljubljenje - udisanje tuđe duše
Rafael Wlodarski iz Oksfordskog sveučilišta u UK potvrđuje da je ljubljenje u današnjem smislu noviji izum. Najstariji dokaz o aktivnosti nalik ljubljenju nalazi se u hinduističkim tekstovima starim 3500 godina. Tamo je ljubljenje opisano kao udisanje tuđe duše. S druge strane, egipatski hijeroglifi prikazuju ljude koji stoje blizu jedni drugima, ali se ne ljube. Istraživanja pokazuju da se samo još dvije vrste ljube, naši najbliži rođaci čimpanze i bonobi.
Čimpanze se ljube i grle, ali ne iz romantičnih pobuda, nego u znak pomirenja nakon sukoba. Znakovito je i da je ljubljenje češće između mužjaka nego između mužjaka i ženki. Patuljaste čimpanze bonobo ljube se češće i pritom više koriste jezik, no u toj su vrsti prisni tjelesni dodiri uobičajeni. Bonobi su, naime, ludi za seksualnim odnosima. Dok se ljudi pri susretu rukuju, dvoje bonoba imaju odnos.
Jači njuh - manje ljubljenja
Izuzmemo li čimpanze i bonobe, druge se životinje uopće ne ljube. Mogu se dodirnuti njuškama, ali se ne dodiruju ustima niti dijele slinu. Čini se da je životinjama ljubljenje nepotrebno jer imaju jači njuh od ljudi. Mužjaci divljih svinja proizvode oštar miris koji je ženkama iznimno privlačan. Ključan je sastojak mirisnih molekula, feromona, steroidni hormon androstenon, koji potiče ženke na parenje. One oštrim njuhom razaznaju muške feromone iz velike daljine, a najviše ih uzbuđuju mužjaci s najviše androstenona, jer su oni najplodniji.
Isto vrijedi za mnogo drugih sisavaca. Ženka hrčka ispušta feromon koji uzbuđuje mužjaka. Miševi također prate kemijski signal. Poanta je u tome da se životinje ne trebaju ljubiti da utvrde tko im je pogodan partner. S druge strane, ljudi nemaju dobar njuh pa moraju primaknuti noseve jako blizu jedno drugome. Ovogodišnja je studija pokazala da žene više vole miris koji ukazuje na genetsku različitost. To je razumljivo, jer parenje s partnerom različitih gena osigurava zdravo i imuno potomstvo.
Wlodarski kaže da se u nekim kulturama ljubljenje razvilo kao prihvatljiv način njuškanja. U drugim se sredinama ljudi njuškaju tako da se zagrle i primaknu obraze, bez dodirivanja usana. Stoga ako ne voliš ljubljenje, baci se na njuškanje. Naći ćeš jednako dobrog partnera, a nećeš preuzeti silne bakterije koje se prenose ljubljenjem. Jedino će te okolina čudno gledati i morat ćeš pronaći partnera koji se također ne voli ljubiti.
Doznaj zašto se muškarci ne vole ljubiti?
