Riješi kviz

Koliko znaš o orašastim plodovima?

Postoje dokazi koji ukazuju kako su ljudi uzgajali orašaste plodove za prehranu čak 10 000 godina prije Krista, što ih svrstava u skupinu najstarijih kultiviranih usjeva. Na svijetu raste otprilike 25 vrsta orašastih plodova koji značajno doprinose ljudskoj prehrani širokom paletom nutrijenata uključujući proteine, cink, željezo, kalcij i kalij te mnoge elemente u tragovima. Riješi kviz i provjeri koliko znaš o blagodatima orašastih plodova za zdravlje.

  • 1. Više od 30 znanstvenih istraživanja zabilježilo je kako unos orašastih plodova:

    • 1. Snižava ukupni kolesterol
    • 2. Snižava LDL kolesterol
    • 3. Smanjuje osjećaj gladi
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Istraživanja su pokazala kako unos orašastih plodova zaista snižava ukupni kolesterol, „loš“ LDL kolesterol, ali i smanjuje osjećaj gladi.

  • 2. Koja od navedenih vrsta orašastih plodova sadrži najviše kalcija i prehrambenih vlakana?

    • 1. badem
    • 2. lješnjak
    • 3. pistacije
    • 4. indijski oraščić

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Svi su orašasti plodovi nutritivno visokovrijedna skupina namirnica, a po sadržaju kalcija i prehrambenih vlakana najviše se ističu bademi. Šaka badema sadrži oko 80 mg kalcija i oko 4 g prehrambenih vlakana (neblanširani badem).

  • 3. Na kojoj se vrsti orašastih plodova pri neadekvatnom skladištenju mogu razviti gljivice koje proizvode karcinogene otrove?

    • 1. Na orahu
    • 2. Na kikirikiju
    • 3. Na bademu
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Aflatoksin je toksin kojeg proizvode mnoge vrste gljivica iz roda Aspergillus, a smatra se da je jedan od najjačih karcinogenih spojeva. Gljivice koje su u stanju proizvesti aflatoksin vrlo su raširene u prirodi i lako mogu kontaminirati usjeve prije žetve ili tijekom skladištenja. Dugotrajna izloženost visokoj vlažnosti zraka te oštećenja na usjevima uslijed suše izrazito su povoljni uvjeti za razvoj tih gljivica. Usjevi kod kojih često dolazi do kontaminacije aflatoksinima su žitarice (kukuruz, ječam, riža i pšenica), začini (čili papričice, papar, đumbir) te orašasti plodovi.

  • 4. Koliko kilokalorija sadrži ¼ šalice ili oko 35 g orašastih plodova?

    • 1. Oko 100
    • 2. Oko 200
    • 3. Oko 300
    • 4. Oko 400

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 2

    Orašasti plodovi sadrže više od 50 % masti stoga se smatraju jednom od kaloričnijih skupina namirnica.

  • 5. Koju vrstu omega – 3 masnih kiselina sadrže orašasti plodovi?

    • 1. Alfa – linolensku masnu kiselinu (ALA)
    • 2. Dokozaheksaensku masnu kiselinu (DHA)
    • 3. Eikozapentaensku masnu kiselinu (EPA)
    • 4. Arahidonsku masnu kiselinu (AA)

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Orašasti plodovi su odličan izvor omega – 3 masnih kiselina i to u obliku alfa – linolenske masne kiseline (ALA-e), koja je preteča EPA-e i DHA-e, a koje se inače nalaze u ribi. Prehrana bogata ALA-om povezuje se sa smanjenom opasnošću od bolesti srca kao i sa smanjenjem razine kolesterola i triglicerida.

  • 6. Koja je od navedenih tvrdnji o bademima netočna?

    • 1. Sadrži vitamin E
    • 2. Bademi sadrže otrovne spojeve
    • 3. Pomažu regulaciji tjelesne mase
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 2

    Postoje dvije glavne vrste badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Slatki badem je jestiva vrsta badema i ne sadrži otrovne spojeve, dok gorki badem nije jestiv jer sadrži otrovne tvari kao što je cijanovodična kiselina. Gorki se bademi upotrebljavaju za proizvodnju bademova ulja – aromatičnog koncentrata koji se dodaje u kolače i likere no prilikom procesa proizvodnje otrovne tvari se uklanjaju. Bademi predstavljaju odličan izvor vitamina E. Razlog iz kojeg bademi obiluju vitaminom E je taj što sadrže obilje nezasićenih masnih kiselina, a vitamin E ima ulogu prirodnog konzervansa odnosno štiti nezasićene masne kiseline od oksidacije tj. kvarenja. Istina je kako bademi pomažu regulaciji tjelesne mase, a to je potvrdilo nekoliko znanstvenih istraživanja.

  • 7. Koji je orašasti plod poznat po visokom sadržaju selena?

    • 1. Orah
    • 2. Badem
    • 3. Pistacije
    • 4. Brazilski oraščić

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Brazilski oraščići su jedan od najbogatijih izvora minerala selena, a mogu sadržavati čak 5000 µg selena na 100 g. Selen je vrlo snažan antioksidans, a unatoč tome što se smatra mikromineralom, njegov je doprinos zdravlju vrlo velik. Znanstvenici smatraju kako postoje jake veze između ovog minerala i prevencije brojnih kroničnih bolesti kao što su karcinom, bolesti srca, reumatoidni artritis i astma. Preporučeni dnevni unos selena je oko 55 µg.

  • 8. Kesten sadrži više od 85 %:

    • 1. Masti
    • 2. Ugljikohidrata
    • 3. Proteina
    • 4. Vode

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 2

    Za razliku od ostalih orašastih plodova koji sadrže više od 50 % masti, kesteni sadrže samo 10 % masti i to uglavnom nezasićene masne kiseline.

  • 9. Koliko grama orašastih plodova je preporučljivo svakodnevno konzumirati?

    • 1. Manje od 30 g
    • 2. Između 30 i 45 g
    • 3. Između 45 do 60 g
    • 4. 100 g

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 2

    Vodeće svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da 5 puta tjedno konzumiramo orašasto voće i sjemenke. Kako bi se optimalno iskoristila njihova svojstva, savjetuje se svakodnevno uvrstiti u prehranu otprilike između 30 i 45 g. Orašasti plodovi dokazano povoljno utječu na zdravlje, ali ne mogu djelovati samostalno. Njihovo nutritivno bogatstvo će se najbolje iskoristiti ukoliko se konzumira u kombinaciji s prehranom u kojoj ima malo zasićenih masti i kolesterola te u kojoj je smanjen ukupan unos kalorija.

  • 10. Što je od navedenog o kikirikiju točno?

    • 1. Kikiriki je mahunarka, a ne orašasti plod
    • 2. Predstavlja dobar izvor resveratrola – antioksidansa koji se također nalazi u crnom vinu i grožđu
    • 3. Predstavlja dobar izvor vitamina B skupine
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Kikiriki je u botaničkom smislu mahunarka i srodnik je drugih mahunarki kao što su grašak, leća i slanutak, no zbog svog se nutritivnog statusa često svrstava u skupinu orašastih plodova, a neki ga čak smatraju uljaricom poput soje. Poznat je po tome što sadrži resveratrol – tvar koja mu daje svojstva antioksidansa. Nekoliko znanstvenih istraživanja dovelo je u vezu resveratrol i smanjeni rizik od bolesti srca i krvnih žila te karcinoma.Također, kikiriki je bogat vitaminom B3 i folnom kiselinom.

Tvoj rezultat je
0-2 bodova

Izgleda da ne poznaješ dobro orašaste plodove, ali čim si riješio/la kviz čini se da te ipak zanima na koji način možeš uvesti promjene na bolje u svojoj prehrani. Nadamo se da si nešto naučio/la i da ćeš to znanje primjeniti u praksi.

4-8 bodova

Tvoje je znanje loše. Želiš li saznati više pročitaj još jednom odgovore na sva pitanja.

10-14 bodova

Tvoje znanje nije loše, ali ga je ipak potrebno nadograditi. Sigurni smo da ti je kviz pobudio znatiželju i da ćeš se potruditi češće uvrstiti orašaste plodove u svoju prehranu.

16-20 bodova

Bravo! Odlično poznaješ orašaste plodove, a sigurni smo da i tvoja prehrana obiluje njima. Samo tako nastavi ulagati u svoje zdravlje.

Povratak na kvizove