Riješi kviz

Moj mozak

Uposli svoje sive stanice i riješi ovaj kviz.

  • 1. Koja je od navedenih tvrdnji točna?

    • 1. Žene imaju veći mozak
    • 2. Ljudi koriste samo 10 posto svoga mozga
    • 3. Mozak Alberta Einsteina je bio manji od prosječnog mozga odraslog muškarca
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 3

    Prosječno muškarci imaju 9 posto veći mozak od žena, međutim to ne znači da su i pametniji. Mit da ljudi koriste samo 10 posto svoga mozga nije točan. Veliki broj istraživanja je pokazao kako su gotovo sva područja mozga aktivna ovisno o zadacima, a čak i najmanje oštećenje može značajno ugroziti sposobnost normalnog funkcioniranja. Točno je da je Albert Einstein imao manji mozak od prosječnog odraslog muškarca, a to je pokazala i studija njegovog mozga obavljena nedugo nakon njegove smrti. Naime, Eisteinov mozak težio je 1,22 kg, a prosječni mozak muškarca teži 1,39 kg.

  • 2. Prema podacima američke organizacije Alzheimer`s Association, koliko žena starijih od 55 godina oboli od Alzheimerove bolesti?

    • 1. Svaka 6.
    • 2. Svaka 12.
    • 3. Svaka 24.
    • 4. Svaka 48.

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Alzheimerova bolest zauzima 6. mjesto na popisu vodećih uzroka smrti i svaka 6. žena koja navrši barem 55 godina oboli od te opake bolesti. Podaci su to neprofitne američke volonterske organizacije Alzheimer`s Association koja se od 1980. godine bavi brigom, podrškom i istraživanjima vezanim za Alzheimerovu bolest. Rizik od obolijevanja za muškarce je niži, statistika kaže da svaki 10. muškarac oboli, a razlog je što muškarci prosječno žive kraće od žena. Ostale česte bolesti mozga su Parkinsonova bolest, multipla skleroza, depresija i moždani udar. Za zdraviji mozak potrebno je baviti se tjelovježbom, pridržavati se principa pravilne prehrane, biti intelektualno aktivan, izbjegavati pušenje i uzimanje droga, kontrolirati stres, osigurati dovoljno sna, ali i imati aktivan društveni život.

  • 3. Živčani sustav čini:

    • 1. Mozak
    • 2. Leđna moždina
    • 3. Živci
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Živčani sustav sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca, a predstavlja mrežu specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije.

  • 4. Koji je dio mozga zadužen za održavanje ravnoteže?

    • 1. Mali mozak
    • 2. Veliki mozak
    • 3. Produžena moždina (primozak)
    • 4. Hipofiza

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Mozak se sastoji od 5 glavnih dijelova i to od malog, srednjeg i velikog mozga zatim od međumozga i produžene moždine. Mali mozak ili cerebelum služi za održavanje ravnoteže i orijentacije u prostoru. Srednji mozak regulira napetost mišića, veliki mozak služi kao centar za inteligenciju, u međumozgu se nalaze najvažniji vegetativni centri, a produžena moždina je centar važnih refleksnih procesa (npr. disanja).

  • 5. Što on navedenog predstavlja centar za emocije?

    • 1. Amigdala
    • 2. Veliki mozak
    • 3. Srce
    • 4. Hipotalamus

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Hipotalamus predstavlja tjelesni termostat koji kontrolira tjelesnu temperaturu i održava ju na otprilike 37 °C. Kada je jako vruće hipotalamus pokrene mehanizme znojenja kako bi se tijelo ohladilo, dok kod niskih temperatura navodi tijelo na drhtanje. Osim tjelesne temperature, hipotalamus nadzire i funkcije poput srčanog bila, krvnog tlaka, hranjenja i pijenja. Iako i hipotalamus ima ulogu u emocijama, moglo bi se reći da je zapravo amigdala centar za emocije. Kada se nađemo u situaciji da nas je netko povrijedio, amigdala reagira na način da uzrokuje tjelesne manifestacije straha - lupanje srca i znojenje ruku.

  • 6. Koja je od navedenih tvrdnji točna?

    • 1. Lijevi dio mozga je zadužen za logiku
    • 2. Desni dio mozga je zadužen za kreativnost
    • 3. Puštanje Mozartove glazbe potiče razvoj mozga djece
    • 4. Sive stanice su zadužene za procesiranje informacija

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Anatomski je mozak podijeljen na lijevu i desnu polovicu, a između njih postoji podjela rada, ali ne onakva kakvu je popularna psihologija predstavlja. Lijeva je strana često prikazana kao centar logike i racionalnosti, a desna kao centar intuicije i kreativnosti. Stoga, ako ste logična osoba, dalo bi se zaključiti da više koristite lijevu stranu mozga, a ako ste nježnija i umjetnička duša, jača vam je desna strana mozga, međutim istraživanja to ne potvrđuju. Istina je da dvije strane mozga međusobno komuniciraju i surađuju. Tzv. Mozartov učinak opisao je francuski znanstvenik Tomatis 1991. godine, a koncept predstavlja vjerovanje da slušanje glazbe potiče tjelesni oporavak i razvoj mozga. Određena su istraživanja zaista pokazala da postoji učinak slušanja glazbe na mozak i to u obliku povećanja prostornog razmišljanja te blagotvornog djelovanja na osobe s epilepsijom, no za sada se još uvijek djelovanje glazbe na mozak u smislu povećanja inteligencije smatra mitom. Siva tvar zauzima 40 posto ukupne površine mozga i zadužena je za procesiranje informacija. S druge stane, bijela tvar zauzima ostalih 60 posto mozga i važna je za prenošenje informacija s jednog kraja središnjeg živčanog sustava na drugi kraj. Poznato je kako su sive stanice sinonim inteligencije, no suvremena istraživanja pokazuju kako su i bijela i siva tvar podjednako važne.

  • 7. Koliki dio mozga zauzimaju masti?

    • 1. Mozak ne sadrži masti
    • 2. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline
    • 3. Mozak je građen isključivo od masti
    • 4. Mozak je građen od proteina, a manji dio čine masti

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 2

    Od svih organa u ljudskom tijelu, mozak sadrži najviše masti. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline. Ključne masne kiseline za rast i razvoj mozga su arahidonska kiselina (AA) i osobito DHA (dokozaheksaenska kiselina) odnosno omega – 3 masna kiselina. Naime, DHA je dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka. Osim što ima važnu ulogu u izgradnji sinaptičkih komunikacijskih centara u mozgu, DHA povećava razinu i dva važna neurotransmitera: serotonina zaslužnog za dobro raspoloženje te acetilkolina bitnog za proces pamćenja. Stoga se za britak um preporuča unositi namirnice bogate omega – 3 masnim kiselinama.

  • 8. Za koju se namirnicu od navedenih smatra da sprječava starenje mozga?

    • 1. Zeleni čaj
    • 2. Borovnice
    • 3. Tamna čokolada
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Čajevi poput crnog, zelenog i oolong čaja su se pokazali korisnim za poboljšanje kognitivnih funkcija mozga i to vjerojatno zahvaljujući njihovom sadržaju polifenola koji djeluju antioksidativno. Uz čaj, značajnu količinu vrijednih antioksidansa sadrži i bobičasto voće te tamna čokolada s visokim udjelom kakaa.

  • 9. Što od navedenog može izazvati ovisnost?

    • 1. Izrazito masna, slatka i slana hrana
    • 2. Kofein
    • 3. Čokolada
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 1

    Specifične namirnice, posebno one bogate mastima i šećerom mogu dovesti do ponašanja sličnog ovisničkom. No, ovisnost o hrani ne pogađa osobe čija je tjelesna masa normalna, već se najčešće javlja u osoba s povišenom tjelesnom masom. Primjerice, istraživanje američkih znanstvenika s Princeton University ukazuje kako šećer može izazvati ovisnost poput kokaina ili heroina. Rezultati prikupljeni testiranjima na životinjama pokazuju kako nakon unosa velikih količina šećera dolazi do promjena u mozgu koje su vrlo slične onima koje se javljaju nakon konzumacije droga poput heroina ili kokaina. Neke osobe često naglašavaju svoju ovisnost o kofeinu, međutim, sudeći po mišljenjima većine mjerodavnih ustanova, kofein ne može izazvati ovisnost. Kod određenih se osoba, ukoliko naglo prestanu unositi kofein, mogu javiti glavobolje, umor i drhtanje ruku. Međutim, ovi simptomi najčešće traju dan-dva i povuku se, a mogu se izbjeći ukoliko se unos kofeina, odnosno proizvoda koji ga sadrže, postupno smanjuje. Iako čokolada sadrži određene sastojke poput feniletilamina koji stvaraju ovisnost, čokolada ne izaziva ovisnost. Feniletilamin je spoj koji se može naći u avokadu ili siru, i to u mnogo većim koncentracijama, pa ideja da čokolada izaziva ovisnost potječe od društveno uvriježenog mišljenja da se radi o slatkom grijehu, zbog čega žudnja za njom postaje jača.

  • 10. Što može smanjiti mozak?

    • 1. Unos trans masnih kiselina prehranom
    • 2. Širok struk
    • 3. Pušenje
    • 4. Sve navedeno

    Točan odgovor!

    Pogrešan odgovor

    Točan odgovor je 4

    Smanjenje volumena mozga i slabije pamćenje i razmišljanje povezani su s prehranom koja sadrži veći udio trans masnih kiselina. Trans masnim kiselinama bogata je procesirana, pržena i brza hrana. Rezultati studije objavljene 2010. godine u časopisu Annals of Neurology ukazuju kako osobe koje imaju više masnog tkiva smještenog na području abdomena imaju manji ukupni volumen mozga, a slično vrijedi i za pušenje.

Tvoj rezultat je
0-5 bodova

Tvoji odgovori pokazali su vrlo malo ili čak nikakvo znanje o mozgu. Ako si rješavajući kviz ipak uvidio (la) svoj veliki propust, imaš priliku to promijeniti. Počni s teorijom i još jednom riješi kviz.

6-10 bodova

Tvoje znanje o vlastitim organima nije zavidno. Želiš li ipak znati više o mozgu, prouči još jednom odgovore na sva pitanja.

11-15 bodova

Tvoje poznavanje mozga nije baš za pohvalu, ali si na pravom putu da to postane. Još jednom riješi kviz i vidjet ćeš da si već naučio (la) nešto novo.

16-20 bodova

Čestitamo! Tvoje znanje o građi i funkcijama mozga je za svaku pohvalu.

Povratak na kvizove