Istraživačica trendova Hanni Rützler jedna je od vodećih europskih stručnjakinja za hranu, a u svom nedavno objavljenom Izvješću o hrani za 2024., opisuje najvažnije prehrambene trendove.
U svijetu hrane sve se mijenja, od toga što i kada jedemo do toga tko proizvodi i kako našu hrana, a naglasak se stavlja na održivost, regionalnost i nove tehnologije. No, što zapravo čini prehrambeni trend i kako se može odrediti koji od njih ima budućnost? Na ova pitanja odgovor ima austrijska nutricionistica i istraživačica prehrambenih trendova Hanni Rützler koja prehrambene trendove definira kao odgovor na trenutne želje, probleme i čežnje u našem društvu u pogledu prehrane ili proizvodnje hrane. Dodaje da prehrambeni trend uvijek mora nuditi potencijalna rješenja, a ako to ne čini, radi se samo o kratkotrajnoj pojavi piše Ktchn Rebel. Evo što po Rützler možemo očekivati sljedeće godine kada je u pitanju hrana.
Biljna hrana
Hrana biljnog podrijetla i dalje će biti jedan od najvažnijih prehrambenih trendova u 2024. Ovaj trend potaknut je sve većom svijesnosti o klimi i okolišu, osobito kod mlađih generacija. Trend je osnažen i odbacivanjem masovne proizvodnje mesa koju mnogi više ne smatraju etički prihvatljivom. Ideja da ćemo u budućnosti uspjeti smanjiti potrošnju mesa u industrijaliziranim zemljama za najmanje 75 % kako bismo spasili planet je lijepa, ali nije realna. Stoga moramo pronaći drugačija rješenja, a jedno od njih su biljne zamjene za meso i ribu.
Vrhunska tehnologija
Iako su biljne zamjene za meso sve bolje u oponašanju okusa i teksture mesa i ribe, za mnoge još nisu potpuna zamjena. No, zahvaljujući novim poboljšanim tehnologijama, konkurencija brzo napreduje. Precizna fermentacija, na primjer, ima velik potencijal za održiviju proizvodnju hrane. Ovo je tehnika kojom se pravi sir uz pomoć kvasca, dakle nije potrebna krava. Druga alternativa za proizvodnju hrane izvan tradicionalne poljoprivrede je laboratorijski uzgojeno meso ili riba. To se odnosi na mesne i riblje proizvode koji su uzgojeni iz životinjskih mišićnih i masnih stanica. Drugim riječima, proizvodi koji imaju okus originala, ali za koje nijedna životinja nije morala umrijeti.
Tako su primjerice zdravstvene vlasti u SAD-u tek nedavno dale zeleno svjetlo za ono što je poznato kao "in vitro" meso. Time su Sjedinjene Države postale druga zemlja, nakon Singapura, koja je dopustila prodaju mesa uzgojenog u laboratoriju piše Ktchn Rebel.
Više žena u prehrambenoj industriji
Prehrambena industrija prolazi kroz transformaciju zahvaljujući većem broju žena u njoj. Ne samo da su zastupljenije u vrhunskim restoranima, već dominiraju i scenom bloganja o hrani, osnivaju inovativne start-upove za hranu ili stvaraju ime za sebe u proizvodnji vina. Također veći fokus stavljaju na društvena i ekološka pitanja te održiviju i raznolikiju budućnost.
Regenerativna hrana
Fokus više nije samo na hrani koja završi na našim tanjurima, već na načinu na koji se hrana proizvodi. Drugim riječima, cilj je promicati bioraznolikost i minimizirati utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene ili im se čak aktivno suprotstaviti kako bismo obnovili naše tlo.
Regenerativna hrana sada se natječe s organskom hranom. Iako je udio ekološkog poljoprivrednog zemljišta i organskih proizvoda još uvijek relativno mali, organska hrana se dugo smatrala rješenjem za mnoge probleme našeg vremena, poput zaštite okoliša i klime, dobrobiti životinja ili ekologije. No, vremena se mijenjaju pa ljudi više cijene lokalno proizvedenu hranu i kupuju izravno od poljoprivrednika.
Ljudi više cijene lokalno proizvedenu hranu i kupuju izravno od poljoprivrednika
Smanjenje otpada
Prema podacima Centra za prevenciju otpada od hrane iz 2022., u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 % otpada potječe iz kućanstava dok je prosjek Europske unije 53 %.
U prošlosti je recikliranje prvenstveno ovisilo o potrošačima, ali danas novoosnovana poduzeća, supermarketi i restorani također sve više razvijaju održive koncepte za recikliranje hrane. Tako trend recikliranja ide dalje pa je osim smanjivanja otpada, cilj spriječiti njegovo nastajanje primjerice preradom komponenti kao što su sjemenke, ljuske i slično i njihovim vraćanjem u biološki ciklus.
