Iako ljeto dolazi tek za nešto više od dva mjeseca, meteorolozi su za ovaj vikend i početak sljedećeg tjedna najavili visoke, ljetne temperature. Ponegdje će se temperatura popesti i do 31 stupanj Celzijevih. Igor Petrovski, dr. med. spec. obiteljske medicine, objasnio je kako se pripremiti za ovakve nagle vremenske promjene i koje skupine ljudi bi trebale posebno paziti.
Ljudi su se kao vrsta s vremenom morali prilagoditi na okoliš u kojem žive. Kao primjer, Igor Petrovski, dr. med. spec. obiteljske medicine, naveo je Bajau narod koji imaju dvostruko veće slezene od prosjeka kako bi se prilagodili životu na moru i mogli roniti i po pet sati dnevno.
No, problem nastaje kada dođe do naglih temperaturnih promjena, u vlažnosti i tlaku zraka. "Ovakve nagle promjene izazivaju priličan stres u organizmu te se luče mnogi hormoni i citokini koji reguliraju našu brzinu metabolizma, protok krvi kroz krvne žile, aktivnost imunosnog sustava, i praktički svaku funkciju našega tijela. Temperaturne promjene također utječu i na biom u smislu polenacije biljaka, koncentracije nekih virusa i bakterija, razmnožavanja insekata (komarci)", objasnio je Petrovski.
Liječnik dodaje da se upravo zbog toga mnogi ljudi žale da su pospani i bezvoljni, a kod mnogih se pojavljuju i glavobolje, migrene, suhoće nosa i ustiju, bolovi u mišićima i zglobovima, akutizacije kroničnih bolesti te akutna ishemijska zbivanja. "Također, epidemiološki su, radi suprimiranoga imunosnog sustava i oštećenih sluznica češće respiratorne infekcije i alergije", rekao je Petrovski.
To primjerice znači da će ljudi koji boluju od artritisa imati jače bolove u zglobovima, dok će se hipertoničari (tlakaši) žaliti na neregulirane, visoke tlakove.
"Čak se i dijabetičari žale na slabije reguliranu glukozu u krvi. Povećan je broj srčanih i moždanih udara. Migrene se češće javljaju i duže traju. U principu, ako su adaptivni mehanizmi organizma već iscrpljeni nekom kroničnom bolešću, tada pri nagloj promjeni vremena postoji povećana vjerojatnost da se ta kronična bolest akutizira", objasnio je Petrovski.
Koje skupine ljudi bi posebno trebale paziti?
Petrovski napominje da su ljudi s kardiovaskularnim bolestima pod najvišim rizikom od moždanog ili srčanog udara tijekom naglih temperaturnih promjena.
"Ostale grupe ljudi koje valja spomenuti su pacijenti sa kroničnim oštećenjem lokomotornoga sustava (osteoartritis, reumatski artritisi, preboljeli prijelomi) te ljudi koji na promjene vremena reagiraju glavoboljama, bilo tenzijskim ili migrenskim. Ova grupa je pod rizikom biti privremeno onesposobljena za svoj uobičajeni život", dodao je.
Alergičari bi također trebali pratit biometeorološku prognozu i polenaciju, kako bi se unaprijed pripremili za promjene vremena i bez nekih većih problema prebrodili ovaj period kada su, prema liječniku, naleti infektivnih bolesti kratkotrajnoga i samoograničavajućeg karaktera.
Kako se zaštititi od naglih temperaturnih promjena?
Osim što bismo trebali imati idealnu tjelesnu težinu, liječnik Petrovski naglašava da je tijekom ovih razdoblja potrebna adekvatna hidracija, raznovrsna prehrana, dovoljno sna, što manje stresa te adekvatna fizička aktivnost.
"Bilo bi preporučljivo i koristiti blagodati moderne tehnologije pametno i umjereno. Ako je temperatura okoliša 35 stupnjeva, klima uređaj bi trebao biti podešen na pet do osam stupnjeva nižu temperaturu. Također, ako je vani nula stupnjeva, grijemo prostorije na neku razumnu temperaturu (15 do 18 stupnjeva)", naveo je liječnik kao primjere.
Dodao je da je potrebno pratiti i biometeorološku prognozu i, ako je moguće, ne izlaziti i ne izlagati se štetnim utjecajima.
Kada je u pitanju fizička aktivnost, zdravi ljudi se njome mogu baviti bez ograničenja i to svakodnevno. "Naravno, treba izbjegavati ekstremne napore organizma neovisno o dobi organizma. Primjerice, ne vježbati po najvećem suncu na plus 35 stupnjeva. Dakle, izbjegavati ekstremne uvjete i pratiti bioprognozu, vježbanje prilagoditi svojim trenutnim mogućnostima i ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja", rekao je Petrovski.
