Tijekom ljetnih dana paziti trebamo ne samo na temperaturu nego i vlažnost zraka koja smanjuje sposobnost tijela da se samo hladi. Stručnjaci pojašnjavaju za koga je visoka vlažnost zraka posebno opasna i na koje parametre treba obratiti pažnju.
Prema istraživanju objavljenom u Nature medicine, od komplikacija uzrokovanih vrućinom prošle godine je u Europi umrlo preko 60 tisuća ljudi. Najviše su pogođene mediteranske zemlje gdje je smrtnost iznosila gotovo 300 umrlih na milijun stanovnika. Naučiti kako se nositi s ekstremnom vrućinom postaje sve važnije budući da je proteklog tjedna zabilježeno niz rekordnih temperatura.
Iako ekstremna vrućina može doprinijeti pojavi iscrpljenosti te uzrokovati toplinski udar i smrt, temperatura je samo dio problema jer vlaga može učiniti toplinske valove još opasnijima. "Ljudsko tijelo se pokušava riješiti viška topline znojenjem što je naš unutarnji sustav klimatizacije", navodi Vishnu Laalithi Surapaneni, dr. med., docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Minnesota.
Međutim, ovaj proces je puno sporiji kada je vlažnost zraka visoka. Kada se ne znojimo dovoljno brzo, ne možemo otpustiti višak topline, a naša unutarnja tjelesna temperatura može porasti na razine na kojima se ometaju biološki procesi. "Našem tijelu je potrebna temperatura od oko 37 °C kako bi optimalno funkcioniralo. Ako temperatura postane previsoka ili preniska, tada nailazimo na probleme", rekla je dr. Surapaneni za Verywell.
Kada vlažnost zraka postaje opasna za ljudsko zdravlje?
Znanstvenici koriste posebnu tehniku za mjerenje topline i vlage u jednome. Očitanje se uzima kada se dio termometra koji mjeri temperaturu omota vlažnom krpom. Kako voda isparava, termometar se hladi, baš kao što se tijelo hladi znojenjem. Dio znanstvene zajednice se slaže s istraživanjem koje sugerira da je 35 Celzijevih stupnjeva mjerenih na ovakav način maksimalna temperatura koju ljudsko tijelo može podnijeti, a izloženost ovoj temperaturi kroz šest sati mogla bi biti smrtonosna čak i za zdravu osobu. Iako nije česta pojava, neka područja svijeta poput Pakistana su na kratko vrijeme dosegnula ovo očitanje.
Trebate obratiti pažnju na "feels like" ili "osjeća se kao" temperaturu
Drugi sugeriraju da prag za opasne temperature mjerene ovom metodom vlažnog termometra može biti niži od 35 Celzijevih stupnjeva, kao što je navedeno u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Applied Physiology prošle godine. Zaključak studije je također da se ne može postaviti jedinstveni prag temperature za sve ljude jer mnogi čimbenici mogu utjecati na to kada netko više ne može učinkovito rashladiti svoje tijelo. Temperature izmjerene na ovaj način ipak mogu pomoći istraživačima razumjeti utjecaj klimatskih promjena na čovječanstvo.
Dr. Surapaneni preporučuje da tijekom toplinskog vala obratite pozornost na indeks topline koji govori kako se temperaturi "osjeća" na tijelu te uzima u obzir relativnu vlažnost i temperaturu zraka. Ako želite provjeriti indeks topline na svom području, potražite "osjećaj se kao" ili feels like temperaturu u aplikaciji za vremensku prognozu.
Kako postupiti kada je vlažnost zraka visoka tijekom toplinskog vala?
"Ekstremna vrućina predstavlja veći rizik za određene skupine ljudi uključujući starije osobe, djecu i one koji su nerazmjerno izloženi ekstremnoj vrućini zbog posla, rekreacije ili stambenih okoliša", rekla je dr. sc. Tania Busch Isaksen, docentica na Odjelu za okolišno zdravlje i medicinu rada Sveučilišta Washington.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u razdobljima ekstremne vrućine preporučuje da ostanete u klimatiziranim prostorijama, pijete dovoljno vode, ograničite ili prilagodite vanjske aktivnosti te se tuširate hladnom vodom. Ako se nalazite u vlažnoj okolini, možda ćete morati prije započeti s hlađenjem tijela nego što biste to učinili u uvjetima niske vlažnosti, rekla je dr. Isaksen.
Također je važno gdje živite. Ako su vlažnost i vrućina uobičajeni na vašem području, možda ste već prilagođeni takvom okolišu, no mjesta koja su nekada imala blage ljetne temperature sada mogu imati neočekivano visoke temperature zbog klimatskih promjena. "Zdravstveni odgovor populacije na toplinu ovisi o mjestu. Ljudi koji žive sjevernije od ekvatora ne doživljavaju toplinu na isti način kao ljudi koji žive bliže ekvatoru", zaključila je.
Ako imate kronične zdravstvene probleme, možda ćete također trebati obratiti više pozornosti na tjelesnu temperaturu tijekom toplinskog vala. Određeni lijekovi kao što su lijekovi za anksioznost i depresiju mogu utjecati na sposobnost regulacije tjelesne temperature, a dijabetes također može utjecati na to kako se tijelo nosi s toplinom. "Trebali bi razgovarati s liječnikom i utvrditi personalizirani plan za sigurno postupanje u vrućim uvjetima", rekla je dr. Surapaneni.
