Rizik raste za sve dobne skupine, no najranjiviji su stariji te oni koji imaju povijest kardiovaskularnih problema. Osim zbog vrućine, rizik raste i zbog onečišćenja zraka koje se javlja uslijed požara i drugih prirodnih katastrofa.
Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), prosječna globalna temperatura Zemlje bila je 1,05 ºC iznad prosjeka u lipnju, što je čini najtoplijom zabilježenom do sada. Požari i poplave također su doprinijeli opasno visokim razinama onečišćenja na mnogim područjima diljem Europe. Osim za okoliš, ova kombinacija izrazito je loša za zdravlje ljudi, a nova istraživanja sugeriraju da izuzetno visoke ili niske temperature mogu povećati rizik od smrtonosnog srčanog udara. Visoke razine onečišćenja također mogu imati isti učinak, navodi Healthline.
Za istraživanje objavljeno 24. srpnja, istraživači su proučavali više od 202 tisuća smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim udarom u kineskoj provinciji Jiangsu od 2015. do 2020. godine. Primijetili su "značajno povezan" rizik da osoba umre od srčanog udara ako su temperature izuzetno visoke ili niske ili ako su prisutne visoke razine čestica onečišćenja ili tzv. particulate matter pollution (PM). Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), PM označava čestice krutina ili tekućina u zraku kao što su dim, prašina ili prljavština.
"Ekstremno vrijeme, bilo da je vruće, hladno ili jako zagađen zrak, može imati štetne učinke na zdravlje srca", kaže dr. William Prabhu, spec. kardiolog, direktor Kardiološkog laboratorija u bolnici New York-Presbyterian Hudson Valley. "Važno je uzeti u obzir te stresore i, ako su prisutni, unaprijed planirati kako bi se minimalizirali njihovi učinci na zdravlje srca", dodaje.
Što se događa tijelu pri ekstremnim vrućinama
Jeste li ikada osjetili da se krećete malo sporije i teže dišete tijekom vrućeg dana, čak i ako se samo opušteno krećete od ležaljke do bazena? Niste si to umislili. "Uobičajeni zadaci poput podizanja, nošenja umjereno teških predmeta poput vrećica za kupovinu i hodanja uzbrdo znatno su teži pri ekstremnim vrućinama i mogu uzrokovati preopterećenje za srce", kaže Prabhu.
Ekstremna vrućina potiče fiziološke odgovore kako bi se tijelo prilagodilo i preživjelo, posebno znojenje i proširenje krvnih žila blizu površine kože. "To tjera srce da radi jače i brže kako bi održalo dovoljan protok krvi do vitalnih organa", kaže Tadwalkar i pojašnjava da povećano opterećenje stavlja dodatni stres na srce.
Prabhu kaže da se rizik povećava kada ljudi obavljaju aktivnosti s visokim kardiovaskularnim opterećenjem, poput trčanja ili planinarenja. Ono što izađe mora se nadoknaditi, drugim riječima, važno je nadomjestiti tekućinu pri visokim temperaturama. Pri višim temperaturama ljudi lako mogu dehidrirati što može povećati rizik od srčanog udara, kaže Prabhu.
"Dehidracija može dovesti do sindroma poznatog kao sinkopa, gdje osoba gubi svijest zbog nedostatka krvi u mozgu. Ekstremne vrućine mogu pogoršati probleme s sinkopom", zaključio je. Tadwalkar se slaže da je razina hidracije važan faktor rizika od srčanog udara. "Dehidracija i smanjen protok krvi prema srcu također mogu neizravno povećati sklonost zgrušavanju krvi što potencijalno može dovesti do začepljenja koronarnih arterija i time pokrenuti srčani udar", kaže on.
Zagađenje zraka i srce
Iako se rizici od zagađenja zraka često usredotočuju na pluća i respiratorno zdravlje, liječnici kažu da može utjecati i na srce jer vitalni organi tijela surađuju. Ono što utječe na jedno, može utjecati na drugo. "Čestice PM 2.5 su sitne čestice koje plutaju u zraku, a udisanje duboko u pluća ili ulazak u krvotok predstavljaju opasnost", objašnjava Tadwalkar i dodaje: "Kada uđu u tijelo, ove čestice mogu izazvati upalu i oksidativni stres što dovodi do oštećenja krvnih žila i srca". Tadwalkar kaže da je izloženost PM 2.5 povezana s razvojem i napretkom ateroskleroze, nakupljanja plaka u arterijama, što povećava rizik od srčanih udara.
Tko je u najvećem riziku?
Tadwalker kaže da su određene populacije izložene većem riziku za smrtonosni srčani udar tijekom ekstremnih vrućina ili hladnoće ili kada su prisutne visoke razine zagađenja u zraku, a te populacije uključuju:
- Osobe s prethodnim kardiovaskularnim stanjima, poput koronarne bolesti srca i hipertenzije
- Trudnice
- Osobe s dijabetesom
- Starije osobe
Ipak, Prabhu savjetuje svima da poduzmu mjere opreza tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta ili ako postoji sumnja na zagađenje zraka: "Često ćemo vidjeti mlade i zdrave ljude koji rade nešto izvanredno za njih, poput maratona ili dugačkog planinarenja, a da se nisu adekvatno pripremili. Ključno je poznavati svoje granice. Počnite lagano i polako dobar je moto za aktivnosti tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta".
Kako se zaštititi pri ekstremnim vrućinama?
Da biste se zaštitili pri ekstremnim vrućinama, stručnjaci preporučuju:
- Ostanite hidrirani - "Tijekom ekstremnih vrućina, ključno je ostati hidriran pijenjem puno vode", kaže Tadwalker.
- Pronađite hladno mjesto - "Tražite hlad ili klimatizirane prostore kada je to moguće kako biste izbjegli pregrijavanje", kaže Tadwalker.
- Prilagodite tjelovježbu - Ako planirate vježbati na otvorenom, pripremite se i prilagodite uvjetima. "Na primjer, ako obično trčite 3 kilometra, možda pokušajte s 2 kilometra ili trčanje zamijenite šetnjom", kaže Prabhu i dodaje: "U redu je prilagoditi brzinu i udaljenost tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta".
- Slušajte svoje tijelo - Ako krenete na trčanje od 5 km i ne osjećate se dobro, procijenite situaciju i razmislite o promjeni plana. "Slušajte svoje tijelo i odmorite se na hladnom mjestu ako osjetite znakove upozorenja poput vrtoglavice ili slabosti te potražite medicinsku pomoć ako simptomi potraju ili se pogoršaju", kaže Dasgupta.
- Nosite laganu odjeću - Tadwalker kaže da široka i lagana odjeća omogućava bolju cirkulaciju zraka.
- Izbjegavajte vrhunac vrućine - Dasgupta kaže da je najtoplije obično između 10 sati ujutro i 16 sati popodne, a rizik od pretjeranog napora i stresa za srce najveći je tijekom tog razdoblja.
