Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. 10., a 2. 10. Svjetski dan životinja s farmi.
Albert Einstein, slavni fizičar i dobitnik Nobelove nagrade, još je u prošlome stoljeću dalekovidno izjavio: „Ništa neće toliko pomoći ljudskome zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na biljnu prehranu.” Više od 40 godina 1. listopada diljem svijeta obilježava se Svjetski dan vegetarijanstva radi promoviranja biljne prehrane i motiviranja ljudi da se odreknu jedenja životinja.
Prelaskom na biljnu prehranu utječe se:
- na smanjenje potrošnje prirodnih resursa,
- zagađenje okoliša,
- klimatskih promjena
- očuvanje zdravlja pojedinaca i cijele ljudske zajednice.
Odabirom biljne hrane svatko od nas utječe i na sudbinu prašuma, kao i gladnih ljudi u svijetu. U Hrvatskoj živi više od 200 tisuća vegetarijanaca i vegana, a velika većina građana svjesna je nužnosti promjene u pogledu naše prehrane. Biljna prehrana ima mnogo blagodati – jedna od njih je svakako bogatstvo raznolikosti i okusa.
"Najnasilnije oružje na svijetu jest vilica kojom se hranimo"
U organizaciji Farm Animal Rights Movementa (FARM), Svjetski dan životinja s farma obilježava se 2. listopada, na rođendan vegetarijanca Mahatme Gandhija, kako bi se skrenula pozornost na patnju više od 60 milijarda krava, svinja, pilića i drugih svjesnih bića koja godišnje stradavaju na farmama i u klaonicama diljem svijeta. Porast broja životinja koje se iskorištavaju zbog ljudske navike jedenja mesa potvrđuje aktualnost Gandhijeve izjave: „Najnasilnije oružje na svijetu jest vilica kojom se hranimo.”
Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća. Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine.
Razlika između vegetarijanaca i vegana
Vegetarijanci ne jedu životinje, tj. meso i ribe, mnogi ne jedu ni jaja, dok vegani ne jedu ni mlijeko i med, odnosno jedu samo namirnice biljnog podrijetla. U Europskom parlamentu 2010. izglasan je amandman koji daje pravnu definiciju i zaštitu izraza „vegetarijansko” i „vegansko”. Time se jamči da proizvodi koji se deklariraju kao „vegetarijanski” ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja uključujući ribe, a oni s deklaracijom „veganski” ni bilo kakve namirnice životinjskog podrijetla, a tome doprinosi sve raširenija Voznaka (Vlabel).
Sve više ljudi razumije da je biljna hrana namijenjena svima i da veganske proizvode i jela mogu i trebaju koristiti svi te da prilikom svake kupovine i pripreme obroka imamo novu priliku odabrati bolje za svoje zdravlje, druge ljude, životinje i okoliš. Stoga Prijatelji životinja pozivaju da svi zajedno obilježimo ove svjetske datume informirajući se o prednostima biljne prehrane i uvjetima u kojima se drže životinje na farmama.
Petominutni film „60 milijardi života” može se pogledati na YouTube kanalu www.youtube.com/afcroatia, a više informacija nalazi se na www.prijateljizivotinja.hr.
